Dorotej iz Sidona i Carmen astrologicum      Dorotej iz Sidona svakako je bio u svoje doba vrlo utjecajan astrolog. Citate njegovog kapitalnog djela nalazimo po knjigama brojnih astrologa koji su slijedili nakon njega, od Firmika pa na dalje. U srednjem vijeku su ga arapski astrolozi stavljali uz bok Valensu, Ptolomeju i Hermesu, a pazljivijim proucavanjem kasnije astrolosko tradicije lako se vidi Dorotejeva prisutnost cak i u 16. stoljecu.      Stoljecima je Ptolomej predstavljao prototip najutjecajnijeg astrologa. Njegov Tetrabiblos vazio je kao neprikosnoveni autoritet i igrao ulogu neku vrste astroloske Biblije. Ipak, Dorotej iz Sidona daleko je reprezentativniji predstavnik izvorne grcke astrologije od Ptolomeja. Proucavanjem njegovog djela mozemo vidjeti koje su bile dominantne grcke tehnike. U prvom redu to je uporaba vladara trojstava koji su u nekim analizama imali vazniju ulogu i od klasicnih vladara znakova. Uz njih tu je i razlikovanje dnevnih i nocnih karata, jer ovisno o nocnom ili dnevnom rodjenju primjenjivale su se sasvim razlicite metode prosudjivanja.      Dorotej veliku vaznost poklanja jos i Mjesecu, te tako zvanim arapskim tockama. Pri tome je potrebno napomenuti kako on arapske tocke koristi u bitno razlicitom kontekstu nego sto se one koriste danas. Doroteju nisu toliko vazni sami stupnjevi tocaka, vec ih on tretira na nivou pripadnosti znakovima. Na isti nacin pristupa i aspektima. Dorotejevi aspekti formuliraju se na nivou cijelih znakova bez ikakvih orbisa. Na primjer svaki planet koji se nalazi u znaku Bika biti ce u kvadratu sa svakim planetom u znaku Lava.      Carmen astrologicum, svoje najpoznatije djelo, Dorotej je napisao u stihovima. U proslosti to nije bila rijetkost jer su se astroloska pravila ucila napamet, pa su stihovi olaksavali memoriranje. Dorotejeva knjiga bila je izvorno podijeljena u pet dijelova. Prvi dio bio je posvecen natalnoj astrologiji. S velikom paznjom u njemu se opisuju okolnosti koje prate rodjenje djeteta i procjenjuje vjerojatnost njegovog ostanka na zivotu. Uz to daje se detaljna analiza odnosa s roditeljima i bracom i sestrama. Kraj prvog dijela posvecen je tehnikama procjenjivanja ukupne uspjesnosti necijeg zivota i potencijala za dosezanje ispunjenja.      Drugi dio Dorotejeve knjige zapocinje analizom ljubavnih i bracnih odnosa. Uz brojne vrlo zanimljive tehnike, to je dio koji intrigira svojom duhovitoscu i vrlo otvorenim pristupom seksualnosti. Nakon braka slijedi opis situacija vezanih uz djecu i odnosa s njima, da bi sam kraj drugog dijela pripao nekoj vrsti tradicionalne grcke astroloske kuharice koja opisuje znacenja aspekata pojedinih planeta.      U trecem i cetvrtom dijelu nastavlja se s analizom natalne karte i iznosi niz podataka vezanih uz medicinsku astrologiju, te opisuje nacin smrti kojom ce umrijeti pojedina osoba. Peti dio prava je riznica podataka vezanih uz horarnu i elekcionu astrologiju. Na jednom mjestu pregledno su prikazane drevne tehnike odgovaranja na pitanje i trazenja pravog trenutka za odredjenu aktivnost.      Danas se o samom Doroteju vrlo malo zna. Cak nije sacuvan ni originalni tekst njegove Carmen astrologicum. Ono sto je sacuvano je arapski prijevod kompiliran od strane Al Tarabija u devetom stoljecu. Poput ostalih arapskih prijevoda ni ovaj nije sacinjen iz izvornika nego je koristen perzijski prijevod iz treceg stoljeca. 1976. godine njemacki izdavac Teubner objavio je spomenuti arapski prijevod zajedno s engleskim prijevodom Davida Pingreea. To je bilo prvo prezentiranje Doroteja sirem krugu citatelja.